
Grci održavaju blisku vezu s vinom hiljadama godina . Vinogradarstvo na grčkoj teritoriji postoji još od neolita, a upravo se tokom bronzanog doba razvio domaći uzgoj vinove loze, koji je, uz komercijalni kontakt između mikenske civilizacije i drevnog Egipta, napravio kvalitativni skok naprijed.
Metode za proizvodnju vina su potom stigle iz Egipta , i do drugog milenijuma prije nove ere razvila se čitava vinska kultura. Vino je postalo važno u ekonomskom, religijskom i kulturnom smislu. Dionis je, na primjer, bio grčki bog vina, a kako su Grci osnivali kolonije širom Mediterana, sa sobom su donijeli i vinogradarstvo.
Stari Grci su pili vino iz pehara zvanih kiliksi . Ovi pehari su bili široki i plitki, obično sa stalkom i dvije simetrično postavljene horizontalne ručke. Rub pehara je bio gotovo ravan i često je bio ukrašen, crnom ili crvenom bojom, scenama koje su se pojavljivale tek kada se vino konzumiralo. Kiliksi su bili napravljeni od terakote , pa su bili crvenkaste boje, a kasnije su ih zanatlije ukrašavale i davale im sjajnu završnu obradu.
Kylix šolje su se posebno koristile na zabavama, a ukrasi su obično bili smiješni ili seksualnog karaktera.